Archive For 2019.06.10.

Egyházunk és Trianon

Kopácsi Kettős János lelkipásztor, püspök és Varga György lelkészi főjegyző, p. helyettes Harkányban, Sztárai szobra előtt, 2019. májusában.

Délvidéki – baranyai presbitérium az 1920-as években

Hogy a nagyhatalmi politika „trianoni békediktátumnak” nevezett felelőtlen garázdálkodása pontosan milyen következményekkel járt Magyarországra, annak társadalmára és benne a református egyházra nézve, azt még hosszú ideig lehet és kell kutatnunk.

Örömteli hír ebben a kutatásban, hogy nemrégiben egy adatgyűjtemény jelent meg az interneten, mely a lecsonkolt részekről az anyaországba érkező menekülteket igyekszik összegyűjteni. (Az adatbázisban név és település alapján is kereshetünk. Ld.: http://trianon100.hu/menekultek)

A számbavétel még koránt sem teljes, a munka tovább folytatódik, hiszen az összes levágott területről érkező több százezer menekült közül eddig csak közel 15 ezer ember adatait sikerült összegyűjteni. De már így is sok minden elénk tárul.

Egyházunk múltját kutatva megállapíthatjuk, hogy a Szerb-Horvát-Szlovén Királyság területéről a menekülést felgyorsította és mértékét óriásira növelte az ún. hűségesküre való kötelezés. (Az ország nem-szerb lakosait hátrányosan megkülönböztető alkotmányra kellett volna felesküdni.) 1918 és 1924 között közel 45 ezer magyart utasítottak ki az új királyságból. Szembetűnő, hogy Szlavóniából és Alsó-Baranyából főleg a tanítókat, iparosokat, kereskedőket, tisztviselőket, valamint majdnem az összes vasúti dolgozót kiutasították.

Falvaink életét nézve azt kell megállapítanunk, hogy nem csak iskoláink maradtak gyakran magyar nyelvű tanerő nélkül, hanem sok lelkészi hivatal is megüresedett a kitelepítés következtében.

Az előbb említett összeírásban 4 református lelkész szerepel, akiket családjaikkal együtt kiutasítottak az SZHSZ királyságból. Arany Dénes sepsei, Kontra János csúzai, Szigethy Károly várdaróci és dr. Tomanóczky János hercegszöllősi lelkipásztorok. Ezekhez a nevekhez még hozzá kell vennünk az adatbázisban nem szereplő, de a korábbi kutatásaink során már előkerült személyeket: Kovácsy József volt kórógyi, majd laskói, Ádor Sándor kői és Szalay Antal kopácsi lelkipásztorokat.

Azt láthatjuk, hogy a trianoni diktátum közvetlen következményeként Csúza, Hercegszöllős, Sepse, Kő, Laskó, Várdaróc és Kopács egyházközségei lelkipásztor nélkül maradtak. Egész Alsó-Baranyában csak a vörösmarti, a karancsi és a bellyei lelkészről nem tudjuk, hogy kitelepítették volna. Vagyis helyi reformátusságunk 70-80%-a pásztor nélkül maradt. Nem kell tehát a török időkig visszamennünk, hogy nagy pusztításokat, nyomorúságossá tett élethelyzeteket ismerjünk meg.

Azonban a történelmi tényeken túl lássuk meg azt is, hogy az Úristen gondviselése mégis megőrzött bennünket mind a mai napig. A kiutasított lelkészek helyére új pásztorokat adott a közösségeknek, és a gyülekezetek – még ha korlátok közé is szorítva – de a mai napig élnek, köreikben hirdettetik az Úr igéje, Krisztus kegyelme és a Szentlélek közösségben tartó ereje.

Hünlich Robert ref. lelkipásztor

 

Vegyeskereskedés

Üdvözlet Kopácsról.

Üdvözlet Vörösmartról.

Üdvözlet Kopácsról.

REFORMATSKA CRKVA U SUZI – 2

A csúzai református templom, 2010kk.

A csúzai ref. templom alaprajza.

Povijest  reformatske crkve

Reformatska crkva u Suzi je izgrađena na vrlo lijepom mjestu, u središtu naselja, na brežuljku, te je crkva iz daleka vidljiva.

Po usmenom predanju u Suzi je izgrađeno više crkava na istome mjestu.

Zidove prve crkve izgradili su jednom od najpoznatijih postupaka pučkog graditeljstva: podigli su noseće stupove, zatim su zidove crkve popunili prvo vertikalno postavljenim drvenim polugama, a po tome isto polužje isprepleli vodoravno savitljivim šibljem. Nakon toga su zidovi premazani mješavinom blata i pljeve. Najvjerojatnije je ta crkva izgrađena u vrijeme reformacije. Po prepričavanju je ta crkva kasnije izgorjela.

Druga crkva je građena poput stambenih kuća, na horizontalno polegnutim gredama. U polegnute hrastove grede postavljeni su vertikalni stupci. Zidovi su također između postavljenih stupova popunjeni šibljem i mješavinom blata i pljeve.

Treća crkva je izgrađena na kamenom temelju od ćerpiča. Dozvola za izgradnju je sastavljena 24. srpnja 1774. godine. U zamolbi za izgradnju se navode točne mjere crkve, prema kojim je dužina 9 hvati, širina 9 hvati, visina 3 hvata. U prostoru crkve na oba kraja je planirana gradnja galerija.

Četvrta crkva je najvjerojatnije građena kao proširenje tada postojeće, godine 1806. Lađa crve je produžena na 16,5 hvati, a širina je povećana na 4 hvati i jednu stopu. Zahrđali lim tornja je također zamijenjen.

Crkva dobiva svoj sadašnji oblik 1869. godine. Prijedlozi i planovi za obnovu tada postojeće crkve se spominju već 1867. godine, i navodi se, da je crkva tada bila u lošem stanju. Vjernici crkvene općine se odlučuju na popravak postojeće crkve, koja je i otpočela 1869. godine. Radove izvodi zidarski obrtnik Fischer iz Osijeka. Povisuje zidove tornja, izrađuje novi krov, a u crkvu postavlja nove klupe i propovjedačnicu. Izvedeni radovi su stajali 8.000 forinti. Kupuje se sat na zvonik, kojeg je izradio jedan bravarski poduzetnik iz Osijeka.

Donji dio tornja crkve vjerojatno potiče iz srednjeg vijeka, a na koji zaključak navode zidane vanjske potpore. Zidovi današnje velike crkve mogu skrivati bitne detalje iz srednjeg vijeka.

Đuro Varga, Suza

Berta Imre lelkipásztor és konfirmandusok egykor, Csúzán.

Csúza a térképen (részlet a csúzai információs tábláról, 2018.)

Konfirmáció Csúzán napjainkban.

Literatura:

– Horváth Zoltán – György, Gondos Béla: Somogy, Tolna és Baranya középkori templomai a teljesség igényével. (Zoltan – Đerđ Horvat i Bela Gondoš: Crkve iz srednjeg vijeka u županijama Šomođ, Tolna i Baranja – s zahtjevom cjelovitosti.) (Romanika Kiadó 2004. Budapest)
– Dr. Lábadi Károly: Istennek népei a Drávaszögben (Karolj Labadi: Narodi Božji u Dravskom trokutu) (Osijek, 2000., Huncro i Reformatska crkva)
– Josip Franc: Crkve Podunavlja (Osijek, 2000.)
– A bizalom pecséte alatt – iratgyűjtemény kanonikai vizitációkról. (Pod pečatom povjerenja – zbirka zapisa o kanonskim vizitacijama.) (Exodus, Erdőkertes, 2005.)

REFORMATSKA CRKVA U SUZI

Csúza református temploma 2010kk.

Csúzai konfirmáció, presbitérium és konfirmandusok.

Povijest crkvene općine

Župa u Suzi je osnovana za vrijeme reformacije. Učenje reformacijskog pokreta u Slavoniji i Baranji širio se propovijedanjem Mihajla Starina, koji je u razdoblju od šest do sedam godina (oko 1544.) osnovao oko 120 mađarskih i hrvatskih protestantskih župa. Pretpostavlja se da je i župa u Suzi osnovana u tom razdoblju.
1886. godine župa je imala 877, 1915. godine 785, 1971. godine 294 vjernika.

Na reformatskom groblju je sahranjen znameniti župnik Gedeon Ács (Ač) (1919-1887), koji je kao sudionik revolucije 1848. pratio vođu revolucije Lajoša Kossutha (Košut) u progonstvo u Tursku, a kasnije u Ameriku. U progonstvu je pisao dnevnik, koji predstavlja vrijedan biser ukupne mađarske kulturne baštine. 1861. se vraća u domovinu, i do smrti živi i službuje kao reformatski svećenik u Suzi. Aktivno je učestvovao u društvenom životu sela, između ostalog osnovao je knjižnicu.

Vjeroispovijest vjerske zajednice se temelji na II. Helvetskom vjerovanju i na Heidelberškom katekizmu.

Bogoslužja održavaju svake nedjelje u 10 sati, te praznicima.

Dostupnost:

Reformatska crkvena općina Suza
Adresa: HR 31309 Suza, M. Tita 54.
Tel. 031/733-169
Fax: 031/733-169
e-mail: reformata10@gmail.com

Župnik: Đuro Varga

mob.: 0989308984

Staratelj: Ida Pinkert

mob.: 098 9400519

email:ida.pinkert@gmail.com

Csúzai úrvacsora, úrasztala és klenódiumok.

Konfirmáció Csúzán, Berta Imre csúzai lelkipásztor vezetésével.

Kórógy református temploma

A református templom és a parókia épülete, Kórógy, 2019.

KÓRÓGY

Az egykori Vuka folyó menti mocsarak mentén, ma gazdag termőföldek vidékén fekszik a kelet-szlavóniai Kórógy települése, amely ma a Horvátországi Magyar Református Keresztyén Egyházhoz tartozó legdélebbre fekvő református közösség otthona. Mária Terézia külön engedélyével épült fel a kórógyiak első, téglából emelt temploma, amely a vidéken addig is honos reformátusság erős bástyája lett évizedeken keresztül. Akkor még torony nélkül létezhetett, mert a hivatalos hatóságok parancsára a fából emelt harangtornyot le kellett bontani. Milyen tragédia majd kétszáz ével később, hogy a délszláv háború kezdetekor ismét földi hatalmasságok erőszaka miatt dőlt le a második, kőből épült kórógyi templom magas harangtornya – emberáldozatot is kívánva! Ezt a második templomot új telken építették és szentelték fel 1873. novemberében, majd háború sújtotta romjaiból újították fel a kétezres évek elején, amikor új lelkészlakot is építettek mellé.

Évtizedes viszontagságok után 2019. májusában került vissza jogos tulajdonosának, a Horvátországi Magyar Református Keresztyén Egyház gyülekezetének tulajdonába az egyházi ingatlanok csoportja, a templom, a kert és a parókia. A gyülekezet azonban erőtlen, önrendelkezését az utóbbi évek alatt teljesen elvesztette, és emberileg, lelkiekben, és fizikai adottságainak tekintetében is válságos időszakát éli.

Képeink a helyszínen készültek.

A kórógyi református templom, 2019.

 

REFORMATSKA CRKVA U KNEŽEVIM VINOGRADIMA II.

Povijest reformatske crkve

Najstarija crkva Baranje nalazi se u Kneževim Vinogradima. Temelje tornja postavili su Rimljani oko 300. godine. Današnji oblik zgrada je poprimila u 19. stoljeću, ali crkva je već i ranije bila velika, jer 1576. godine ovdje je održana povijesna sinoda, tu su prihvaćeni “Kanoni iz Kneževih Vinograda”. U kanonima su napisani zakoni koji reguliraju život reformatskih vjernika.

Rani – zapadni – dio crkve vjerojatno je izgrađen u XIII. stoljeću. Ne poznajemo svetište crkve tog razdoblja. Ispred zapadnog pročelja vjerojatno je stajao toranj ili portal.

U drugom periodu srušili su svetište romaničke crkve te na već spomenuti način izgradili veću

crkvu, najvjerojatnije u drugoj trećini XV. stoljeća. Istovremeno s proširivanjem broda, ili neposredno poslije, srušili su romanički toranj i izgradili i danas postojeći gotički toranj s četiri kontrafora.

Crkva je bila izgrađena sasvim sigurno 1576. godine, kada je ovdje održana sinoda donjih i gornjih baranjskih župa na kojoj je sudjelovao 40 propovjednika. Postojanje crkve potvrđuje i podatak prema kojem superintendant biskupske župe od tada pa sve do 1604. godine stanuje u Kneževi Vinogradima.Crkva je oštećena u borbama protiv Turaka 1687. godine te je u donekle obnovljenu crkvu 1722. godine udario grom i ona je potpuno izgorila. Prošlo je deset godina do slijedeće obnove, ali su je i tada pokrili tek s trskom. Za ozbiljniju obnovu Kneževi Vinogradska crkvena općina imala je dovoljno snage tek 1803. godine.

Prije početka radova obnove propovjednik Pál Székely je detaljno opisao crkvu. Kontrafori crkve – naprijed i odzada – s donje strane su toliko bili istrošeni, da su oni više visili na zidu, stoga su ih i skinuli prilikom obnove. Na zadnjoj (sjevernoj) strani crkve bila su vidljiva dva velika „vrata” koja su bila zazidana samo s redom opeka. Od južnih prozora: „neka su bila široka za jedan šuk, pružili su se duboko dolje kao rupe, bez prozora.” Kapija je bila tamo gdje je i sada, ali je bila mnogo uža. Predvorje uz crkvu sagrađeno je 1813. godine. Još nedovršeni toranj prvi puta su obnovili  1793-94. godine. 1803-1805. godine ponovno su vršeni neki popravci.

Sredinom XIX. stoljeća ponovno obnavljaju i popravljaju, kao što to pokazuje datum 1832. nan zidu predvorja. Crkvena ograda i kapija izgrađena su 1856. godine. Sadašnji izgled crkva je dobila 1803. godine, a obnavljana je 1839. godine. Proglašena je spomenikom kulture 17.12.1976. g.

U unutrašnjosti su pronađeni temelji nekadašnje crkve, koja je bila sagrađena na istom mjestu, a osim toga na zidovima su otkrivene stare freske iznimne vrijednosti, nekadašnji ulazi i slično. Pronađeni su istari temelji prve crkve.

Renoviranje crkve je započelo uz pomoć Ministarstva kulture i Podunavskog reformatskog crkvenog okruga.

Képeinken a hercegszöllősi református templom látható madártávlatból, illetve a déli fal irányából. A lakóépület a parókia lakott, szépen rendbentartott épülete a parókia kert felől, déli irányból. Az egyházi dokumentumok alapján megállapítható, hogy a régi templom renoválásához és az új parókia felépítéséhez 1806-ban, illetve 1812-ben Albrecht főherceg bellyei uradalma nyújtott támogatást 20 ezer tégla, tetemes mennyiségű faanyag és 1000 forint értékben.

Napjainkban a templom a horvátországi magyarság egyik legértékesebb műemléke, mely folyamatosan használatban van a gyülekezeti és egyházi alkalmak során. Számos külföldi országból érkeznek vidékünkre látogatók, akik nem mulaszthatják el, hogy a római kori alapokra épült és gyönyörűen felújított templomot megtekintsék.

Hercegszöllősi Református Egyházközség

(Reformatska crkvena općina Kneževi Vinogradi)
Postacím: HR 31309 Kneževi Vinogradi, Olgina ul. 26.

e-mail: reformata10@gmail.com

Lelkipásztor: Varga György

Tel. 031/733-169
Fax: 031/733-169

e-mail: reformata10@gmail.com

Gondnok: Sója Bálint

tel. 098 295703

e-mail: bsoja.st@gmail.com

REFORMATSKA CRKVA U KNEŽEVIM VINOGRADIMA I.

Povijest reformatske crkvene općine Kneževi Vinogradi

Župa u Kneževim Vinogradima je osnovana za vrijeme reformacije. Učenje reformacijskog pokreta u Slavoniji i Baranji širio se propovijedanjem Mihajla Starina, koji je u razdoblju od šest do sedam godina (oko 1544.) osnovao oko 120 mađarskih i hrvatskih protestantskih župa. Pretpostavlja se da je i župa u Kneževim Vinogradima osnovana u tom razdoblju.

U Kneževim Vinogradima župnici su bili: Szekér Pál, Vághó László, Molnár Hugó, Matkovics Péter. Potkraj drugog svjetskog rata iz osvete mučenički je ubijen ovdašnji župnik najtragičnije sudbine, Ferenc Faragó s drugim pripadnicima mađarske nacionalnosti. 1817. godine župa je imala 615, 1880. godine 891, 1910. godine 543, 1941. godine 332, 1989. godine 70, a 1999. godine 85 vjernika.

Vjeroispovijest vjerske zajednice se temelji na II. Helvetskom vjerovanju i na Heidelberškom katekizmu.

Sakramente redovito poslužuju, Bogoslužja održavaju svake nedjelje u 11 sati, te praznicima.

Dostupnost:

Reformatska crkvena općina Kneževi Vinogradi
Adresa: HR 31309 Kneževi Vinogradi, Olgina ul. 26.

e-mail: reformata10@gmail.com

Svećenik: Đuro Varga

Tel. 031/733-169
Fax: 031/733-169

e-mail: reformata10@gmail.com

Staratelj: Balint Šoja

tel. 098 295703

e-mail: bsoja.st@gmail.com

Go Top