REFORMATSKA CRKVA U ZMAJEVCU

 

REFORMATSKA CRKVA U ZMAJEVCU

Vörösmart, 2017.

Najstarija i najviše poznata crkvena zajednica u cijeloj baranji je u Zmajevcu. Selo su već spominjali 1341 godine, V. Ferdinand 1841 godina Zmajevac proglasio gradom.

Reformatska crkvena zajednica je nastala za vrijeme reformacije. Biskup je 1817 godine posjetio župu i u izvještaji spominje: ¨ odmah poslije reformacije a Mađarskoj tu je već postojala reformatska zajednica¨. Pathai P. Samuel je 10.10.1647 godine je napisao pismo poznatom profesoru u Šarošpataku, i to pismo dokazuje to. U pismu piše:¨ u gradu Zmjevecu pronašao sam jednog starog čovjeka, Gašpar Jozan ima 85 godina, on od 1547 godine spominjao imena nekoliko reformatski svećanika, bez koronološkog redoslijeda je rekao slijedeća imena: svećenik Bertalan, svećenik Miklos Modiš, svećenik Matyas. Sjećao se i na dr. Istvana Segedia, on je bio svećenik u Zmajevcu 20 godina. Svećenik Vorosmarthy 19 godina živio u Zmajevcu. Svećenik Balint Sepsei 18 godina proveo u Zmajevcu. Gyorgy Petri je bio superintendent (biskup) 7 godina crkve. Svećenik Janos Szanto je 4 godine bio župnik u crkvenoj općini. Ravnatelji (rektor) poznate škole su bili: Tolnai Nyiro Istvan, Fogtoi Janoš, Marothi Janoš.¨

Prema pronađenim zapisnicima u Zmajevcu je biskupski ured i tu je djelovao u starim vremenima, u župi je živio 6 biskupa.

Stanovnici Zmajevca su   među prvima primili učenje reformacije, i vjerovatno već onda imali crkvu. Sigurno je tu ckvu vidio 1573 godine David Ungnad putuvajući na Dunavu i zapisao „lijepi oblik tri crkve, u blizini naselja Verešmart, i iznad naselja ruševina tvrđe, s desne strane smo ostavili”. Ujedno i to je i najraniji zapis o crkvi. Stanovnici Zmajevca su   među prvima primili učenje reformacije, i vjerovatno već onda imali crkvu. Sigurno je tu ckvu vidio 1573 godine David Ungnad putuvajući na Dunavu i zapisao „lijepi oblik tri crkve, u blizini naselja Verešmart, i iznad naselja ruševina tvrđe, s desne strane smo ostavili”. Ujedno i to je i najraniji zapis o crkvi.

Prema starim zapisima stanovnici Zmejevca crkvu su poćeli graditi 1669 godine. Crkvu su gradili od ćerpiča, i između ćerpiča su ugradili drvene grede. Toranj crkve je građen izmeđ 1794-1796 godine. Toranj je građen od cigla, i pokriven je s limom.

Završenu crkvu dosta često je trebalo obnavljati, revnovirati. Poslovi obnove crkve onda nisu bili jednostavni, jer za svaki popravak trebali su ppredati zamolbu. Crkvena Općuna je 1764 i 1768 godine je zamoblbom tražio dopuštenje obnove crkve. Više puta popravljenu crkvu 1828 godine opet su morali obnavljati. Više puta obnovljena crkva nalazila se na starim temeljima, na kraju bašte, koja je bila namenjena nastavniku, na početku Deak surdoka.

Crkvena Opčina 1866 godine je donio jaku važnu odluku, staru crkvu će rušiti , i sasvim novu crku će izgradit, i ckva će biti na drugom, novom mjestu.

Radove izvodi zidarski obrtnik Karoly Gfeller iz Sombora. Ugovor potpisuje 28.08.1866 godine. Izvedeni radovi su stajali 4 000 forinti, crkvena općina za 5 godina u djelovima će isplatiti radove.

Za vrijeme građenja crkve župnik je bio Pal Ratz, on je sve radove točno zapisao: Radove na izgradnju crkve su započeli na proljeće 1867 godina, i za par mjeseci su podigli zidove do visine prozora.

1868 godine novi radovi nisu napravljeni, zbog nedostatka građevinskog materijala.

Gradnja crkve je nastavljena u svibnju 1869 godine, i zidovi crkve su završeni do sredine rujna.

1870 godine su nastavljeni radovi, toranj je završen do krovišta crkve, i krovište crkve su završili, i vanjsku fasadu su napravili.

1871 godini su podigli toranj na visinu od 12 hvati, lukovicu tornja su pokrili limom, unutrašnju fasadu su završili. Postavili su propovjedačnicu i kluoe u crkvu. Gradnja crkve je završena u studenom. U novo izgrađenom crkvi prva služba je održana 29.10.1871 godine.

Crkva je za vrijeme II. svjetskog rata oštećena i uništena je unutrašnji namještaj. Napravljene štete su kasnije popravljeni. Lukovicu tornja su obnovili 1962 godine.

Đuro Varga, Suza

 

Literatura:

Horváth Zoltán – György, Gondos Béla: Somogy, Tolna és Baranya középkori templomai a teljesség igényével. (Zoltan – Đerđ Horvat i Bela Gondoš: Crkve iz srednjeg vijeka u županijama Šomođ, Tolna i Baranja – s zahtjevom cjelovitosti.) (Romanika Kiadó 2004. Budapest)

Dr. Lábadi Károly: Istennek népei a Drávaszögben (Karolj Labadi: Narodi Božji u Dravskom trokutu) (Osijek, 2000., Huncro i Reformatska crkva)

Josip Franc: Crkve Podunavlja (Osijek, 2000.)

A bizalom pecséte alatt – iratgyüjtemény kanonikai vizitációkról. (Pod pečatom povjerenja – zbirka zapisa o kanonskim vizitacijama.) (Exodus, Erdőkertes, 2005.)

A Vörösmarti Református Egyház Története ( Povijest Reformtaske Crkvene Općine Zmajevec) ( Vörösmart, 1911)